Tema broja:
Granice, vize, šengen
Oktobar, 2003.
| U ovom broju: |
Dr
Jovan Teokarević
- Iskušenja naše evropske opcije
Sve dok potpuno ne ukinemo vize prema svim susedima i ne
pretvorimo Balkan u "mini-Šengen", nećemo
imati pravo da od Evropske unije traimo to isto, nama u korist. čvršća
granica prema Maðarskoj ne deli Evropu od Balkana, ili Evropu od ne-Evrope,
već
deli jedne evropske drave i narode od drugih...
Brankica Grupković
- Harmozacija SCG u oblasti pravosuða i unutrašnjih poslova
Evropska unija je svesna značaja
koju graðani i vlade Zapadnog Balkana daju perspektivi liberalizacije viznog
reima. U meðuvremenu, progres u ovoj oblasti će
zavisiti od toga koliko ove zemlje primenjuju najvanije reforme u oblastima
kao što su: jačanje
principa vladavine prava, borba protiv organizovanog kriminala, korupcije i
ilegalnih migracija i jačanje
kapaciteta u kontroli granica i sigurnosti putnih dokumenata...
Aleksandra Joksimović i Joef Pandur - Srbija i Crna Gora iza šengenskog zida
Dimitar
Bečev
- ISKUSTVO KANDIDATA ZA EU
Put od crne do bele šengenske liste: od ambiciozne diplomatske
ofanzive, izdavanja novih ličnih
dokumenata i ugovora o readmisiji do pooštravanja vizne politike prema
nekim susedima i bolje kontrole na svim granicama...
Klaudio
Magris: GRANICE
Sve granice asociraju na nesigurnost i na potrebu za sigurnošću.
Granica je nunost, jer bez nje, što će
reći
bez različitosti,
nema identiteta, nema forme, nema individualnosti i nema čak
ni stvarne egzistencije, ako je ona prosto usisana u bezobličnu
formu. Granica predstavlja realnost, ona daje obrise i crte, gradi individualnost,
ličnu
i kolektivnu, egzistencijalnu i kulturološku. Granica je forma i prema
tome umetnost...
Franko
Juri - PRVA "EVROPSKA" LASTA BIVŠE SFRJ
Za kontrolu nove šengenske EU granice prema Hrvatskoj
biće,
izgleda, upotrebljena i slovenačka
vojska. To je nespojivo sa postojećim
zakonodavstvom Slovenije, prema kojem su dravne granice potpuno demilitarizovane
još od 1992. godine...
Sonja
Liht - Fasade
Estetika našeg prostora vaan je deo našeg
svakodnevnog ivota, ali i paradigma stanja naše kolektivne psihe.
Ako graðani ne učestvuju
ni u najznačajnijem,
a najlakšem demokratskom poslu - izborima - moe li se očekivati
da će
se angaovati u teim javnim poslovima i obavezama? Ko će
da promeni ovu zemlju ako se mi povučemo
u svoju strogo omeðenu privatnost?
TRGOVINA
BEZ GRANICA - Zašto strani biznismeni zaobilaze Balkan
Privlačna
slika o zajedničkom
balkanskom trištu sa gotovo 60 miliona potrošača
brzo bledi kad se naðete na bilo kojem od graničnih
prelaza na ovom području
| Stalne rubrike: |
Reč
po reč
Evropa na mrei
Evropa u brojkama
Hronologija
Pojmovnik