
| MAKEDONSKE LEKCIJE | |
Domaći zadatak mora da se uradi
Sedam preporuka o tome šta bismo mogli da naučimo od našeg južnog suseda, i kako da primena SSP-a bude uspešnija

Piše: Mr Dane Taleski
1. Potpisivanje SSP-a znači da Srbija konačno ima jasnu perspektivu da postane članica Evropske unije. U procesu evropske integracije ne može se napredovati bez jasnog i snažnog ugovornog odnosa sa EU.
2. Još uvek niste postali članica Evropske unije, a pravi posao tek počinje. Makedonija je potpisala SSP 2001. godine, a on je stupio na snagu tek 2004, jer je proces ratifikacije u parlamentima članica Unije trajao pune tri godine i ne treba očekivati da će u slučaju Srbije biti kraći. Ne očajavajte, već se bacite na posao!
3. O Sporazumu i obavezama koje iz njega proizlaze informišite sve nivoe vlasti, javnu upravu, poslovnu zajednicu, univerzitete, sindikate, najširu javnost… Integracija u EU ne može da se prepusti samo vladi.
4. Usvajajte evropske standarde proizvodnje i pripremite se da osvojite tržište njenih članica, kada jednom SSP stupi na snagu. Makedonija je sa SSP-om dobila otvoren pristup tržištu, bez carina. Sve do 2014. godine na uvezenu robu iz EU plaćaće se carina, ali će se ona smanjivati svake godine za 10 odsto.
5. Pripremite institucije za primenu SSP-a i popunite ih kompetentnim i sposobnim ljudima. U Makedoniji je integracioni proces poboljšan kada je Sekretarijat za evropske poslove (deo Vlade) dobio mlade, stručne i ambiciozne stručnjake koji su upoznati sa načinom na koji Unija funkcioniše. Osim toga, biće vam potrebne, kao što su bile i nama, strukture posvećene integraciji, u svakom ministarstvu. Onda mora da se uključi i parlament, jer ovaj proces podrazumeva i usvajanje velikog broja zakona. Kod nas su političke partije postigle džentlmenski dogovor o tome da se ti zakoni usvajaju po ubrzanoj proceduri. Nedavno je u Makedoniji stvoren i Nacionalni savet za evropsku integraciju, kojem predsedava vođa opozicije, a čine ga predstavnici političkih partija, privrednih komora, sindikata, univerziteta, nevladinih organizacija, čak i verskih zajednica. S vremena na vreme, mora se pokazati da proces ima najširu podršku, jer je resursa i znanja malo, a sam proces traje dugo i težak je.
6. Skoncentrišite se na svoj domaći zadatak: pripremite nacionalni program za pristupanje Evropskoj uniji, kao i detaljan pregled za primenu obaveza. Najvažniji je Nacionalni program za približavanje pravnom nasleđu Unije, koji se izrađuje svake godine i u kojem se navode zakoni koji u tom periodu treba da se usvoje, kao i to ko treba da ih predloži, kakav je njihov trenutni status… Reč je o javnom i na internetu dostupnom dokumentu, tako da se u svakom trenutku može proveriti da li se i kako ispunjavaju obaveze.
7. Zahtevajte snažno i integraciji u EU potpuno posvećeno političko vođstvo. U Makedoniji je između 2002. i 2004. godine sprovođenje Ohridskog sporazuma bio najvažniji politički proces. Paket mera i zakona bio je prilično nepopularan, ali je Vlada bila u potpunosti posvećena reformama kao delu integracije u Evropsku uniju. Na narednim izborima 2006. godine tada vladajuće partije su izgubile, ali je prethodno, u decembru 2005. godine, Makedonija dobila status kandidata za članstvo, najviše upravo zbog uspeha u sprovođenju Ohridskog sporazuma. To je praktično garancija naše budućnosti u EU. Otada, pitanje više nije da li ćemo, nego kada ćemo postati članica.
Autor je asistent na Odseku za političke nauke
Univerziteta “Sv. Kiril i Metodije” u Skoplju
Evropski forum br. 05-06. Objavljeno kao dodatak nedeljnika Vreme br. 908 od 29. maja 2008. |
|