Verujem da je politički razvoj u Jugoslaviji jasno pokazao da budućnost lezi u saradnji sa Evropskom unijom i konačnim uključenjem u nju...
Romano Prodi
 
   
Reč po reč
 

CRNA GORA, SRBIJA I EU

"Evidentno je da u delu međunarodne zajednice postoji ideja da je Beogradski sporazum samo osnova za očuvanje zajednice Srbija i Crna Gora, a da je potpuno legitimno u daljem postupku njenog približavanja revidiranje određenih sistemskih rešenja u cilju učvršćivanja zajednice i njenih institucija. (...)

Beogradski sporazum je maksimum političkog kompromisa na koji je Crna Gora mogla da pristane. Pristali smo da podržimo zajednicu, ali da zadržimo osvojeni nivo ekonomske, monetarne i svake druge suverenosti, kao i pravo da nakon tri godine preispitamo taj okvir na referendumu o državno-pravnom statusu". (Milo Đukanović, predsednik Vlade Crne Gore, "Beta", 10.10.2003.)

"U EU smatraju da državna zajednica, koja je veoma labavo i privremeno rješenje, oročeno na tri godine Beogradskim sporazumom, nije toliko jaka da može da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ako bi EU ostala privržena ideji zajednice kao privremenom aranžmanu, i prihvatila nedostatke institucija, bilo bi moguće da se u SCG nastave integracije do isteka tri godine i eventualnog referenduma. U suprotnom, biće potrebna dva odvojena aranžmana Crne Gore i Srbije sa EU. Ako EU bude insistirala na vraćanju nadležnosti na zajednicku državu, jednoj carini, spoljnotrgovinskom režimu, monetarnom i bankarskom sistemu, biće potrebni odvojeni aranžmani. (...) Državna zajednica ne može imati strategiju pristupanja EU, jer je sastavljena od dvije države, sa različitim prioritetima. U Srbiji je naglašen interes da postane članica što prije, možda već 2007. godine. U Crnoj Gori je bitno i da li će ući u EU sama ili sa Srbijom, a prioritet nije ulazak 2007. godine, već dostizanje standarda neophodnih za članstvo". (Branko Lukovac, ministar za medunarodne ekonomske odnose SCG, "Vijesti", 15.10.2003.)
 

"Moglo bi se reći da sudbina državne zajednice uveliko zavisi od njenog približavanja Evropi. Crnogorski separatizam može da ojača i pobedi samo ako proces integracije zajedničke države u Evropu bude iz bilo kog razloga usporen ili blokiran. To znači da Podgorici zapravo predstoji izbor: nezavisnost ili Evropa. Da li bi u tom slučaju opcija nezavisnosti bila većinska?" (Stojan Cerović, novinar, u Analitičkom servisu Medija centra, 2.10.2003.)

"Zašto gospodin Solana ulaže toliko napora da očuva Srbiju i Crnu Goru u jednoj zajednici? - Pošteno rečeno, želimo da sačuvamo otvorenu opciju da Crna Gora bude deo neke vrste federacije. Čini se da rešenje problema danas izgleda nemoguće, ali za neko vreme, možete da nađete rešenje. Mi ne bismo želeli da odbacimo nijedno rešenje. Toliki napori dolaze, mislim, jer svako u zapadnoj Evropi u sebi već priznaje - mi smo preterali s novim državama. Crna Gora? Šta će ona biti? Postoji velika opasnost da bi ona bila korišćena u privatne interese." (Robert Kuper, britanski diplomata, "Danas", 18-19.10.2003.)
 

STUDIJA IZVODLJIVOSTI

"Onda smo došli do situacije da oko naizgled malih stvari, kao što je poljoprivreda, što uopšte nije mala stvar, ne možemo da se složimo oko režima za 56 proizvoda i to deluje kao nemoć i pomanjkanje energije od strane političara koji to ne žele da učine, ali to je smrt za srpsku poljoprivredu ako se usaglasimo na način kako to od nas očekuje Evropska unija. Između želje da budemo deo Evropske unije i smrti, odnosno opstanka naše poljoprivrede, ja mislim da ćemo se opredeliti svi za ovo drugo". (Zoran Živković, Predsednik Vlade Srbije, na Fakultetu političkih nauka, "Vreme", 23.10.2003.)

 

"Tehnički, postoje ozbiljni problemi u vezi sa konačnim izgledom Studije izvodljivosti, odnosno pitanjem da li će ona biti pozitivna. O problemima se vodi veoma ozbiljna diskusija u Savetu za evropske integracije. Veoma pažljivo se razmatra sve što su do sada bile poruke iz Evropske komisije, kao i iz prestonica zemalja članica EU". (Goran Svilanović, ministar spoljnih poslova SCG, "Radio Dojče vele", 16.10.2003.)

"... poslednje informacije iz Brisela govore da su se nad našu Studiju o izvodljivosti nadvili crni oblaci i da naša stvar tamo loše stoji. Ako bi Evropska komisija do kraja ove godine o tome pravila izveštaj - on bi bio negativan. Pa sada neka se ljudi ovde zamisle zašto je tako. Recimo, iako je carinska kancelarija SCG otvorena, njena ovlašćenja ne odgovaraju zahtevima Brisela, a ni afera sa šećerom nije raščišćena nego je gurnuta pod tepih. Naš ministar policije nije odgovorio na pitanja koja je OLAF postavio, a nisam baš ni siguran da svi ministri u Vladi znaju za taj dopis OLAF-a vezan za šećer. Ništa nije urađeno ni u politici zaštite poljoprivrednih proizvoda. Tako, što se tiče Brisela, stvari danas stoje mnogo lošije nego pre nekoliko meseci, a Vlada se kune u evropske integracije." (Miroljub Labus, predsednik G17 plus, "Večernje novosti", 20.10.2003.)


"Kosovo i Metohija su ključ balkanskog spokojstva. I ne moram vama dokazivati da je baš na Kosovu i Metohiji započela opasna neevropska politika koja je dala ime balkanizaciji, dakle usitnjavanju. (...) Evropa odavno ide ka ukrupnjavanju intelektualnih, tehnoloških, finansijskih i svih ostalih moći, dakle ka globalizaciji, a Kosmet - ako je suditi po izjavama njegovih najmilitantnijih predstavnika - ide natrag u prošlost, u snove o državi u kojoj nema mesta za inovernike i inoplemenike". (Nebojša Čović, potpredsednik Vlade Srbije, na razgovorima Beograda i Prištine u Beču, "Politika", 16.10.2003.)

"Ne dopada mi se vrsta uniformnosti koja nadvladava u zemljama Zapadne Evrope i u onim koje su im se, posle pada Berlinskog zida, pridružile (Baltičke zemlje, Poljska...). Ta vrsta duhovnog podražavanja pre svega nije kreativna, a nije ni iskrena. Ne mislim da je naše međusobno "ujednačavanje" neprirodno, ali isuviše je bukvalno i grubo. Fali mi suptilnosti. Ako se, kako kažu, zajedničke osobine duhovne Evrope stiču pojedinačno različitim, onda valja baciti akcenat na to bogatstvo razlika." (Vladislav Bajac, "Danas", 4-5.10.2003.)

"Grčka veruje da se integracija EU ne može zamisliti bez učešća SCG i ne propušta ni jednu priliku da se na tom planu angažuje kod nadležnih organa EU. Taj stav Grčke, koji ima podršku skoro svih političkih snaga u njoj, nije diktiran samo prijateljskim osećanjima prema SCG, već predstavlja stabilan politički izbor. Verujemo da se stabilnost i razvoj zemalja Balkana, kao jedinstvenog prostora, može efikasno obezbediti samo u okvirima EU." (Konstantin Stefanopulos, Predsednik Grčke, u govoru u Skupštini SCG, 15.10.2003.)

 
Evropski forum, Vitanovačka 23, 11000 Beograd tel/fax. 011 464-180, e-mail: info@evropskiforum.net