Verujem da je politički razvoj u Jugoslaviji jasno pokazao da budućnost lezi u saradnji sa Evropskom unijom i konačnim uključenjem u nju...
Romano Prodi
 
   
 
EVROPA U BROJKAMA
 

Neiskorišćena pomoć EU-a

Krajem septembra Evropska komisija opomenula je Poljsku da će ostati bez znatnog dela pomoći iz strukturnih fondova EU ukoliko i dalje bude kasnila sa preduzimanjem mera i odgovarajućih pravnih propisa. Reč je o sumi od 12,5 milijardi evra, koliko bi Poljskoj trebalo da pripadne u sledeće tri godine. Zbog nedovoljne pripremljenosti Poljska je i u prošlosti slabo koristila finansijsku pomoć EU. Tako je u periodu 2000-2002. godina potrošila manje od deset odsto pomoći iz programa razvoja infrastrukture ISPA, koja je iznosila više od dve milijarde evra. I druge zemlje koje će maja 2004. postati članice EU nisu bile mnogo efikasnije u korišćenju ove pomoći. Tako je Bugarska potrošila svega 6,6 odsto sredstava ISPA, Rumunija 9,9, a Češka i Slovačka po 10 odsto. Najefikasniji su bili Slovenija (19 odsto), Litvanija (16,9), Estonija (14,6) i Madarska (12,4).

 

Oko 20 hiljada starih umrlo u Evropi od posledica žege

U Evropi je letos oko 20.000 starijih osoba umrlo od posledica žege, saopštio je francuski Institut za zdravlje i medicinska istraživanja. Najveći broj smrtnih slučajeva zabeležen je u Francuskoj u kojoj je od 1. do 20. avgusta od posledica žege umrlo 14.802 ljudi. Italijanske zdravstvene vlasti su objavile da je od 16. jula do 15. avgusta povećan broj smrtnih slučajeva među osobama starijim od 65 godina za 4.175, a među starijim od 75 godina za 1.992 u odnosu na 2002. godinu. Portugalske vlasti registrovale su više od 1.300 smrtnih slučajeva izazvanih žegom u prvoj polovini avgusta. Španske zdravstvene vlasti su registrovale 141 smrtni slučaj izazvan žegom u prvoj polovini avgusta, holandske 1.000 do 1.400, britanske vlasti 907, nemačke 3.500, a belgijske oko 150.

Izbori za Evropski parlament

Izbori za Evropski parlament biće održani izmedu 10. i 13. juna 2004. U 25 država članica trebalo bi da bude izabrano 732 člana parlamenta. Mesta u parlamentu su podeljena na sledeći način među državama članicama: Austrija 18, Belgija 24, Kipar šest, Češka 24, Danska 14, Estonija šest, Finska 14, Francuska 78, Nemačka 99, Grčka 24, Mađarska 24, Irska 13, Italija 78, Letonija devet, Litvanija 13, Luksemburg šest, Malta pet, Holandija 27, Poljska 54, Portugal 24, Slovačka 14, Slovenija sedam, Španija 54, Švedska 19 i Velika Britanija 78. Evropski parlament je predstavništvo građana Evropske unije. Od 1979. članovi Evropskog parlamenta biraju se na opštim, direktnim izborima. Postotak izlaska na izbore za članove ovog Parlamenta je opao sa 63 odsto 1979. godine na 49 odsto 1999.

Sredstva iz kohezionog i strukturnog fonda za nove postkomunističke članice EU, 2004-2006, u evrima

 
ZEMLJA KOHEZIONI FOND (miliona evra) STRUKTURNI FOND (miliona evra) UKUPNO PO STANOVNIKU
  (miliona evra)  
Češka 836 1.491 2.327 228
Estonija 276 342 618 441
Letonija 461 575 1.036 296
Litvanija 543 823 1.366 569
Mađarska 994 1.853 2.847 279
Poljska 3.733 7.635 11.368 294
Slovačka 510 1.05 1.53 289
Slovenija 169 237 406 203
Ukupno 7.522 14.006 21.528 292
         
Prema: Transition, Svetska banka, april-jun, 2003
 
Objavljeno kao dodatak nedeljnika VREME broj #669 od 30. oktobra 2003.
home povratak