Evropa u brojkama

Svaki šesti siromašan

Svaki šesti Evropljanin živi ispod nacionalne granice siromaštva, a svaki deseti u domaćinstvu u kojem niko nije zaposlen, pokazuje studija koju je ranije ove godine objavila Evropska komisija. Prema podacima iz ovog istraživanja, 16 odsto stanovnika Evropske unije preživljava sa manje od 60 odsto prosečnih primanja u njihovoj zemlji. Najveći procenat siromašnih je u Poljskoj i Litvaniji (21 odsto) a najmanji u Švedskoj i Češkoj (9-10 odsto).

Iz EU 27 milijardi evra, u EU sedam milijardi
Strani radnici zaposleni u zemljama EU poslali su kući prošle godine ukupno 27 milijardi evra, od kojih je 90 odsto zarađeno u šest zemalja: Britaniji, Italiji, Španiji, Nemačkoj, Francuskoj i Holandiji, objavio je u novembru Eurostat. Sa druge strane, u države članice EU pristiglo je nešto manje od sedam milijardi evra od njihovih građana koji rade u drugim zemljama unutar EU.

Dogodine privredni rast manji za 0,2 odsto
Privredni rast u Evropskoj uniji u naredne dve godine iznosiće svega 2,4 odsto, što je ispod očekivanog procenta za 2007, a biće sporiji zbog rekordno visokih cena nafte i potresa na globalnom finansijskom tržištu, predviđaju najnovije procene Evropske komisije. Među 27 članica EU, njih 13 koje su u evro-zoni dogodine će ostvariti rast od 2,2 odsto, naspram očekivanih 2,6 odsto 2007, dok će rast u 2009. iznositi 2,1 odsto.
Drastično poskupljenje nafte (na rekordnih 98 dolara po barelu sredinom novembra), ali i niza drugih sirovina, nije dosad preterano uticalo na skok inflacije, saopštila je Evropska komisija, a cenovna stabilnost očuvana je i zbog umerenog rasta zarada.

Internet potisnuo televiziju
Neposredan pristup internetu, i to preko brze širokopojasne veze, ima šest od deset žitelja Britanije, Nemačke, Francuske, Španije, Italije, tri skandinavske zemlje, Belgije i Holandije, od kojih četiri petine tvrdi da bez njega “ne bi mogli da žive”, pokazuje istraživanje Evropske asocijacije za interaktivno oglašavanje (EIAA) sprovedeno u septembru. Internet je potisnuo televiziju među mladima u ovom delu Evrope (od 16 do 24 godine): na “mreži” je svakodnevno njih 82 odsto, dok televiziju gleda 77 odsto. Doduše, i među starijima je sve više korisnika interneta: samo u poslednjih godinu dana za 12 odsto je porastao broj takozvanih “srebrnih surfera” – ljudi iznad 55 godina koji redovno posećuju internet sajtove.

Manje od trećine “ženskih” inženjera
U Evropskoj uniji sve je više žena u nauci i tehnologiji, ali njihovo učešće u projektima i istraživanjima i dalje zaostaje za učešćem muškaraca, pokazuju podaci koje je objavila Evropska komisija u publikaciji “Žene u brojkama”, a javnosti preneo komesar EU za nauku Janez Potočnik. Prema pomenutoj studiji, među evropskim naučnicima i inženjerima sa iskustvom svega je 29 odsto žena, i to 11 odsto u prirodnim naukama i šest odsto u inženjerstvu. U javnom sektoru je 35 odsto žena istraživača, a u privatnom još manje – 18 odsto. Najviša akademska zvanja stekne, nakon diplomiranja, svega 15 odsto žena, pri čemu u tehnici i inženjerstvu doktorira manje od šest odsto žena.

Hrvati najsrećniji Evropljani
Ako je verovati statistici, hrvatski građani su najsrećniji Evropljani. Istraživanje koje je u 2006. godini sproveo Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) pokazalo je da se, u poređenju sa ostalim žiteljima Starog kontinenta, oni osećaju najbezbednije, da su veliki optimisti (u čemu ih nadmašuju samo Skandinavci i Kiprani), i da većina smatra da dobro živi, uprkos činjenici da je njihov životni standard dvostruko niži nego, recimo, stanovnika Austrije, Nemačke, Velike Britanije, Španije, Grčke, Irske ili Francuske.
Istraživanje je, pored ostalog, utvrdilo da, i pored toga što petina stanovnika Hrvatske živi u domaćinstvima bez ijednog zaposlenog, čak 78 odsto zaposlenih smatra da je sigurno na radnom mestu i ne boji se otkaza.
EF

Evropski forum br. 10-12. Objavljeno kao dodatak nedeljnika Vreme br. 882 od 29. novembra 2007.

home povratak