
| Reč po reč
|
|
“Zašto EU toliko insistira na pitanju saradnje sa Tribunalom? Reč je o vladavini prava. Srbija mora da pokaže da niko nije izvan zakona i da će svako optužen za ozbiljne zločine biti izveden pred lice pravde i kroz pravosudni sistem suočen sa dokazima. Ovde je takođe reč o ostvarenju demokratske zrelosti. Oružane snage i službe bezbednosti moraju u potpunosti da budu pod kontrolom demokratski izabranih civila.
Pozivam sve demokratske lidere ove zemlje da sarađuju kako bi jednom zasvagda ostvarili potpunu saradnju sa Tribunalom i preostale begunce stavili u avion za Hag. Narod Srbije zaslužuje da krene napred, ka svojoj evropskoj sudbini. Ne dozvolite da vam Ratko Mladić i dalje stoji na tom putu.” (Oli Ren, komesar za proširenje Evropske unije, “Politika”, 30.4. i 1–2.5.2006)
“Srbija preduzima sve što je u njenoj moći da i ovaj uslov ispuni i saradnju sa Haškim tribunalom dovede do kraja. Opšte je poznato da u pogledu ove obaveze u Srbiji nema nikakvih dilema i ona će biti izvršena. Odlaganje pregovora oko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ne može na pravi način doprineti dovršetku saradnje sa Tribunalom, ali, s druge strane, može Srbiji naneti veliku štetu. Od posebne je važnosti za Srbiju da što pre obnovimo pregovore i time uhvatimo korak sa predviđenom dinamikom pregovora sa Evropskom unijom.
U svetlu čvrste rešenosti Srbije da što brže okonča saradnju sa Hagom, kao i imajući u vidu stalne aktivnosti i napore u tom pravcu, moramo se pitati da li je Evropska unija povukla najracionalniji potez prekidajući pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Ovo pitanje moramo postaviti ne samo zbog procesa stabilizacije i pridruživanja i, shodno tome, koristi koje će Srbija imati od napredujuće integracije već i zbog šire uloge Evropske unije u zbivanjima u ovom delu Evrope. Jer, moja zemlja se na Evropu oslanja ne samo zbog unutrašnjeg progresa i dobrobiti za sve njene građane već i zbog prosperiteta, mira i stabilnosti čitavog Balkana.” (Vojislav Koštunica, predsednik Vlade Srbije, u govoru u sedištu Fondacije “Konrad Adenauer” u Berlinu, 15.5.2006)
“Prekid pregovora sa Evropskom unijom, koji je nastao nakon izneverenih obećanja Vlade Srbije da će do početka maja ove godine ispuniti obaveze prema Tribunalu u Hagu, duboko me zabrinjava zbog veoma loših posledica po državu Srbiju i njene građane. Brine me svako zaostajanje na putu evropskih integracija i kompromitovanje naše opredeljenosti za evropski put, jer direktno pogađa građane željne ekonomske perspektive. Neuspeh Vlade da ispuni svoje obaveze slabi našu pregovaračku poziciju u pregovorima o budućem statusu Kosova i Metohije. Takođe, odluka EU-a o prekidu pregovora sa našom zemljom ide naruku pristalicama rušenja državne zajednice SCG, jer udaljava zajedničku evropsku perspektivu.” (Boris Tadić, predsednik Srbije, “Politika”, 4.5.2006)
“Efekti odlaganja pregovora sa Evropskom unijom zavisiće isključivo od toga koliko dugo će taj prekid trajati. Što duže vremena prođe do ispunjavanja obaveze prema Hagu, to će efekti biti lošiji. Čelnici iz EU-a mogu da dođu do zaključka da bi trebalo pojačati pritisak na Srbiju, pošto je očigledno da ih nismo ozbiljno shvatili. Kada je reč o trgovinskom režimu, u dogledno vreme ne bi trebalo da bude negativnih efekata, s obzirom na već uspostavljene odnose. To je, međutim, izrazito loš signal svima koji planiraju da uđu na naše tržište. Mi smo zemlja u kojoj su institucije slabe, pravna regulativa loša, a uz sve to se vodi nacionalistička a ne proevropska politika.” (Dr Mihailo Crnobrnja, saradnik Ekonomskog instituta, “Danas”, 6–7.5.2006)
“Sve ono što može da potraje duže od dva, tri meseca za Srbiju ne bi bilo dobro jer se pomeraju rokovi i može dovesti do stavljanja procesa integracija u drugi plan. Ako građani Crne Gore izaberu nezavisnost, Evropska komisija će morati da traži dva posebna mandata za pregovore, odnosno da izmeni mandat koji ima za Srbiju, a da dobije novi za Crnu Goru posle njenog međunarodnog priznanja. To može da teče bez zaustavljanja procesa pregovaranja. Činjenica da su pregovori pomereni ne znači da je Srbiji ukinuta finansijska pomoć. Isto tako, ne mogu da tvrdim da se to možda neće dogoditi ako se uskoro ne odgovori na saradnju s Haškim tribunalom.” (Tanja Miščević, direktorka Kancelarije Vlade Srbije za pridruživanje Evropskoj uniji, “Danas”, 13.5.2006)
“Teritorijalni integritet i suverenitet Srbije na Kosovu vredniji je nego približavanje Evropskoj uniji: 37 odsto ispitanika se ne slaže sa ovim stavom, 33 odsto se slaže, a 30 odsto je neodllučno.” (istraživanje javnog mnjenja CESID-a, “Politika”, 10.5.2005)
“Srbija i Crna Gora treba da gradi jaku i stabilnu demokratiju koja zaslužuje mesto u EU-u i NATO-u, ali njenim liderima u ovom trenutku nedostaje vizija. Lideri u Srbiji i Crnoj Gori moraju da artikulišu i da deluju na jakoj, realističnoj viziji budućnosti, budućnosti u Evropskoj uniji i Partnerstvu za mir. Zemlja bi trebalo da bude lider na Balkanu, uzor prosperiteta i ključna zemlja za regionalnu stabilnost. Zbog neizručenja Ratka Mladića Haškom tribunalu, Vašington bi mogao uskoro da bude prinuđen da suspenduje pomoć Srbiji i Crnoj Gori.” (Majkl Polt, ambasador SAD u SCG, “Blic”, 13.5.2006)
Evropski forum br. 5. Objavljeno kao dodatak nedeljnika Vreme br. 803 od 25. maja 2006. |
|