-Gospodine Spinelis, koji su
prioriteti grčkog predsedavanja EU u odnosu na Srbiju i Crnu
Goru?
-Mi smo uvek aktivno podržavali
približavanje Srbije i Crne Gore evropskim i evro-atlantskim
strukturama. Kao predsedavajući Evropske unije verujemo da
Srbija i Crna Gora moraju da budu osnovni činilac u
ispunjavanju uslova i kriterijuma koje je postavila
međunarodna zajednica i koje će ih približiti Evropskoj uniji.
Primena Ustavne povelje, kao i primena Akcionog plana za
unutrašnje tržište, čine neophodne uslove za napredak u
Procesu stabilizacije i pridruživanja.
EU računa na snažnu zajednicu Srbije i
Crne Gore, sa snažnim institucijama i jednim glasom u novom
evropskom i evro-atlantskom okruženju, čiji je zajednica
Srbije i Crne Gore nerazdvojni deo. Dozvolite mi da na ovom
mestu posebno naglasim da je potpuna i bezuslovna saradnja sa
Haškim tribunalom neophodna da bi se ispunile međunarodne
obaveze i potvrdila rešenost Srbije i Crne Gore da poštuje
globalne vrednosti.
Isto tako, mi smatramo da bi nova državna
zajednica trebalo da pojača saradnju i napore za rešavanje
niza važnih pitanja koji je neophodan uslov za postizanje
stabilnosti i demokratije. Tu spadaju borba protiv
organizovanog kriminala, nelegalne trgovine - naročito ljudima
- i borba protiv korupcije. Ova pitanja su, po našem
mišljenju, među najvažnijma za ceo region, jer tu postoji
opasnost od prelivanja iz jedne zemlje u drugu i ugrožavanja
celog regiona.
Što se Kosova tiče, čvrsto verujemo da je
osnova za njegovu budućnost i dalje Rezolucija Saveta
bezbednosti UN 1244/99, kao što se potpuno slažemo da su
"standardi pre statusa" dobra politika za Kosovo. Povratak
interno raseljenih lica je na vrhu planova grčkog
predsedništva, takođe. Od suštinskog značaja je puno
poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i
nepovredivosti granica Srbije i Crne Gore. Neprihvatljivi su
bilo koji scenario ili izjava kojima bi se tražila izmena
granica u regionu. Moramo da obezbedimo da miroljubivi saživot
etničkih grupa jača, u korist multietničkog i multikulturalnog
Kosova.
-Kako predsedavanje EU utiče na
Vaše redovne obaveze u Beogradu?
-Svako predsedavanje Evropskom unijom
nosi institucionalnu i političku odgovornost za sintezu
različitih pogleda, kao i za nalaženje zajedničkih elemenata u
pogledima partnera. Zato ja imam mogućnost da dnevno
proveravam snažne osnove EU, koji se sastoje od zajedničkih
načela i vrednosti i koji uobličuju našu politiku prema trećim
zemljama i obezbeđuju jedinstveni nastup.
Balkan predstavlja susedstvo Grčke i mi
uvek osećamo odgovornost da približimo ovu oblast evropskom
modelu. Predsedavanje nam pruža šansu da radimo više i dalje u
ovom pravcu. Zadovoljstvo mi je, zato, što ovome mogu da
doprinesem sa svog sadašnjeg mesta ambasadora Grčke u Srbiji i
Crnoj Gori, pogotovo što sam ja ovde radio i ranije, pod
uslovima drugačijim za vašu zemlju. Veoma je zanimljivo
posmatrati napredak koji je otada učinjen i biti svedok
radikalnih promena koje se trenutno odvijaju u vašoj
zemlji.
-Kako komentarišete to što se
Grčka u našoj zemlji često vidi kao "kapija ka EU", ali i kao
ekonomski lider na Balkanu?
Balkan je, smatramo, sposoban da za sobom
ostavi prošlost koja je prouzrokovala mnogo patnji, ali i
veliko kašnjenje u razvoju regiona i blagodeti njegovih ljudi.
Na bilateralnom nivou mi smo pokrenuli "Helenik plan" za
rekonstrukciju Balkana, sa sumom od 550 miliona evra koji će
biti dodeljeni zemljama regiona u sledećih pet
godina.
Pored ostalog, pokrenućemo Proces
evropske integracije Balkana, novi politički model čiji je
cilj poboljšanje dijaloga i regionalne saradnje, i koji će
naglasiti poseban odnos Evropske unije prema zemljama
članicama Procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP).
Verujemo da će ova inicijativa uspostaviti novi politički
forum, da će on PSP učiniti vidljivijim i politički ga
dopuniti.
Dozvolite mi, ipak, da ovo naglasim:
pridruživanje Evropskoj uniji ne znači traženje "kapija" za
ulaz. Pre je reč o tome da svaki potencijalni kandidat prolazi
kroz neophodne reforme, otvarajući tako sopstvenu kapiju za
EU.
BeCEI