Verujem da je politički razvoj u Jugoslaviji jasno pokazao da budućnost lezi u saradnji sa Evropskom unijom i konačnim uključenjem u nju...
Romano Prodi
 
         
 
REČ PO REČ
 


ODLAGANJE POLITIČKOG DIJALOGA

"Brisel nije imao razloga za odlaganje najavljenog političkog dijaloga sa SCG. To je još jedna greška Brisela. Nije bilo razloga da se zastane sa dijalogom jer, dok ne bude formirana nova vlada, ova vlada radi." ( Goran Svilanović , ministar spoljnih poslova SCG, Beta , 21.1.2004)

"Želim da kažem mom prijatelju, ministru Svilanoviću, da to nije pravilno tumačenje. Mislim da želimo da nastavimo saradnju i, čim bude formirana vlada, da i dalje veoma tesno zajedno radimo kako bismo pospešili proces izrade studije o izvodljivosti za sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Moramo sačekati da vidimo kako će biti sastavljena vlada u Beogradu i, čim se to dogodi, nastavićemo saradnju bez ikakvih teškoća, osim ako ne bude teškoća na drugoj strani. Mislim da neće biti teškoća, jer ćemo biti spremni i sa dobrom voljom se truditi da sarađujemo sa njima". ( Havijer Solana , visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbednosnu politiku, Beta , 21.1.2004)

"Odlaganje političkog dijaloga Beograda i Brisela je cena ishoda izbora i održavanja političke neizvesnosti oko sastava nove vlade Srbije. Ovo je samo prva od posledica koje ćemo videti" (.) Svaki izgubljeni dan u procesu formiranja nove vlade će samo povećati cenu. Do odlaganja je došlo samo našom krivicom. Oprostili smo se od bele šengenske liste ove godine i od studije izvodljivosti." ( Predrag Simić , prof. Fakulteta političkih nauka, Tanjug , 21.1.2004)

ČEKAJUĆI STUDIJU O IZVODLJIVOSTI

"Može (.) da dođe do pomeranja završetka studije o izvodljivosti s obzirom na to da je politička situacija u Srbiji dovela do izvesnog zastoja u primeni Akcionog plana. I ne samo to: i pre izbora bilo je izvesno da postoje određena pitanja u Akcionom planu koja su vrlo kompleksna i da nam je potrebna aktivnija pomoć EU. Naročito u vezi sa osetljivim proizvodima i sa prelevmanima, koji takođe treba da budu harmonizovani." ( Ana Trbović , pomoćnik srpskog ministra za ekonomske veze sa inostranstvom, Politika , 22.1.2004)

"Bez pozitivne ocene studije o izvodljivosti i ubrzanog rada na zaključivanju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju SCG EU, usporiće se proces evropeizacije i nužan napredak koji garantuje bolji život za sve. Zato očekujemo i pozivamo sve u EU da posao ubrzavanja evropeizacije nastavimo zajedno. Ne samo zbog evropske budućnosti SCG, nego i podjednako zbog životno važnog razloga bezbednosti, stabilizacije i napretka čitavog regiona zapadnog Balkana." ( Svetozar Marović , predsednik SCG, u govoru u Evropskom parlamentu, Večernje novosti , 13.1.2004)

CARINE I EU

"Harmonizacija carina sa Srbijom sigurno košta Crnu Goru, i trošak se, sa apsolutnom sigurnošću, može mjeriti desetinama miliona eura. (.) Potpuno je jasno da uz ovakvu strukturu privreda, koje imaju Crna Gora i Srbija, usaglašavanje sa carinskom politikom Srbije nije u interesu Crne Gore." ( Daniel Gros , direktor CEPS-a iz Brisela, Vijesti , 17.1.2004)

"Ukidanjem preferencijala SCG bi najviše izgubila na izvozu šećera, ali bi velike štete bile nanete i zabranom izvoza mesa, mleka, vina, povrća i tekstilnih proizvoda, koji su takođe interesantni za EU. Teško je izračunati gubitke zato što se oni ne mere samo gubitkom u izvozu, nego i gubitkom šansi za prisustvo na evropskom tržištu. Ako biste me pitali za grubu procenu, sigurno je da se štete dugoročnog karaktera mere stotinama miliona evra." ( Goran Pitić , srpski ministar za ekonomske veze sa inostranstvom, povodom bojazni da bi nam EU mogla uskratiti izvozne beneficije, B92 , 21.1.2004).

IZBORI U SRBIJI

"Na proteklim izborima Srbiji se dogodilo očekivano skretanje udesno. Ipak, u podnošljivoj mjeri. Za Srbiju i za region u cjelini najvažnije je da su većinu mjesta u parlamentu osvojile partije sa izvjesnim demokratskim kapacitetom. Manjim ili većim, ali ipak, partije koje budućnost Srbije vide u društvu zemalja Evropske Unije. I koje su uglavnom lišene mitomanskih velikodržavnih ambicija ili ih, makar, diskretno i neagresivno baštine. Znam, ovo bi prije imao pravo da kaže neko sa drugačijim državljanstvom i nacionalnim identitetom od mene, jer dok god i u natruhama bude na političkoj sceni Srbije velikodržavnog nacionalizma, njegovi će protagonisti svojatati i Crnu Goru i Crnogorce. Ali, uprkos svemu - ovo je najbolji raspored političkih snaga koji se mogao dogoditi Srbiji nakon očiglednog nesnalaženja vladajuće koalicije poslije ubistva premijera Dinđića, i jednako, nakon rehabilitacije HDZ vlasti u Hrvatskoj." ( Milo Đukanović , premijer Crne Gore, Pobjeda , 31.12.2003)

"Tri su bitne poruke koje od nove vlade u Srbiji odmah očekujemo. Prva je odnos prema Evropskoj uniji, drugo je politika spoljnotrgovinske liberalizacije i dalje privatizacije, a treće je pitanje vladavine prava. Naravno, ekonomija je sistem, svi elementi su međuzavisni, a doslednost podrazumeva da jedna odluka ne protivreči drugima. Stoga se i ova tri pitanja praktično svode na prvo pitanje, a to je: da li - političkim rečnikom rečeno - postoji ozbiljna alternativa procesu pridruživanja Evropskoj uniji." ( Danica Popović , prof. Ekonomskog fakulteta, "Ekonometar" , dodatak Politike , 13.1.2004).

NATO I PACIFIKACIJA BALKANA

"NATO je pri pacifikaciji Jugoistočne Evrope odigrao ključnu ulogu. Njegova odlučna intervencija je tamo okončala građanski rat i vratila Balkan na put za Evropu. Ali, mir još nije tamo samoodrživ. U Bosni je došlo vreme da NATO trupe budu zamenjene misijom Evropske unije. Ali, Kosovo i Balkan u celini zahtevaju, kao i pre, stabilizirajuće prisustvo Atlantskog saveza." ( Jap de Hop Shefer , generalni sekretar NATO-a, Danas , 20.1.2004)

GRANICE PROŠIRENJA EU-A

"Evropska unija je već skoro puna i u budućnosti praktično neće biti mnogo mesta za nove članice. Mora postojati neka linija do koje se može ići u proširenje Unije. Skoro smo došli do te linije sa EU od 30 članica kao maksimumom." ( Kris Paten , komesar za spoljnu politiku EU, Tanjug , 29.12.2003)
 
 
   
Objavljeno kao dodatak nedeljnika VREME broj #682 od 29. januar 2004.