Unofficial
translation
Belgrade,
20 May 2003
PREDLOG EVROPSKE KOMISIJE
SAVETU MINISTARA I EVROPSKOM PARLAMENTU
Zapadni Balkan i evropska
integracija
1. ZAPADNI BALKAN I IZAZOV PROŠIRENJA
Evropski Savet je u Feiri juna 2000. potvrdio cilj potpune integracije
zemalja Zapadnog Balkana[1]
u glavne političke i ekonomske tokove Evrope i priznao ih kao potencijalne
kandidate za članstvo u EU. Evropski Savet je u Kopenhagenu decembra 2002.
ponovo potvrdio ovu perspektivu i naglasio odlučnost Evropske unije da
nastavi sa podrškom u naporima ovih zemalja da ostvare svoje evropske težnje.
Evropski Savet je u Briselu marta 2003. utvrdio da je "budućnost
Zapadnog Balkana unutar EU" i pozvao "Savet i Evropsku komisiju da
ispitaju načine i sredstva, takodje zasnovanim na iskustvu procesa
proširenja, da dalje ojačaju politiku Unije prema regionu". Priprema
zemalja Zapadnog Balkana za integraciju u evropske strukture je glavni
prioritet Evropske unije. Ujedinjenje Evrope neće biti potpuno dok se ove
zemlje ne pridruže Evropskoj uniji.
Proces stabilizacije i pridruživanja (SAP) je politički okvir za odnose EU i zemlje
Zapadnog Balkana. On je stvoren
sa namerom da pomogne pet zemalja u njihovim reformama i približi ih
članstvu u Evropskoj uniji. Ovaj proces služi kao cilj od neprocenjive
vrednosti u unapredjenju stabilnosti u regionu. Sada treba da obogatimo
politiku u cilju daljeg pojačanja stabilnosti kao i da pokrenemo zemlje ka
bližoj asocijaciji i konačno članstvu u Uniji.
Po potpisivanju Sporazuma iz Atine u aprilu 2003. koji popločava put
pridruživanju deset novih zemalja članica, Samit u Solunu daje priliku za
novi podsticaj Procesu stabilizacije i pridruživanja. Uspeh zemalja centralne i
istočne Evrope u zadovoljavanju kriterijuma za pristup EU treba da posluži
kao inspiracija i ohrabrenje zemljama zapadnog Balkana koje dele tu težnju.
Ovaj Predlog sugeriše kako se Proces
stabilizacije i pridruživanja može obogatiti, i naročito, kako iskustvo iz
sadašnjeg procesa proširenja može da se upotrebi razvijajući ga dalje i
definišući šta se može razmatrati kao zajednička agenda evropske
integracije.
2. INTENZIVIRANJE PROCESA
STABILIZACIJE I PRIDRUŽIVANJA – NOVO PARTNERSTVO
Proces stabilizacije i pridruživanja, njegovi različiti instrumenti,
perpsketive koje nudi i naročito
napori samih zemalja omogućili su im značajan progres. Medjutim,
potrebno je da se nastavi sa ozbiljnim
naporima kako bi se posvetili prioritetima kojima se u Procesu
stabilizacije i pridruživanja pridaje važnost i učini pomak u zadovoljavanju
kriterijuma za članstvo u EU, ustanovljeno odlukama Evropskog Saveta iz
Kopenhagena 1993. i izloženim u Članu 49. i 6. Ugovora o EU. Sada je zadatak da se obezbedi da
već učinjen napredak postane
nepromenjiv i predstavlja osnovu za
dalji progres. Postoji potreba da se ide dalje od rekonstrukcije i rehabilitacije
i podrži politička i ekonomska tranzicija, uključujući kada je
to prikladno približavanje pravnim normama EU, sa pogledom ka konačnom cilju članstva u EU.
Evropska unija će jačati svoju podršku zemljama Zapadnog Balkana u
njihovim naporima da se uhvate u koštac
sa ovim izazovima.
Opredeljenost i pomoć EU treba da se povežu sa istinskom
posvećenošću vlada u pravljenju neophodnih reformi, uspostavljanju
neophodnih administrativnih kapaciteta i medjusobne saradnje. Veliki izazov,
zajednički svim zemljama regiona, ostaje izgradnja jakih država koje
potpuno funkcionišu i koje su u stanju da ispune očekivanja svojih
gradjana, omoguće efikasnu
regionalnu saradnju i unaprede
odnose s Unijom. U ovom kontekstu, mora
se dati prioritet borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije; napredak na
ovom polju je od suštinskog značaja za osiguranje vladavine zakona,
stvaranja poverenja u državne institucije, generisanje privatnih investicija i
približavanje zemalja članstvu u EU. Ispunjenje ovog cilja zavisiće od političke
volje i sposobnosti samih zemalja, kao i njihove spremnosti da se ujednače
sa evropskim standardima i vrednostima.
S obzirom na evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana, što je
potvrdjeno na Evropskom Savetu u Kopenhagenu 2002 i Evropskom Savetu u Briselu
2003, Evropska komisija predlaže dalji
razvoj Procesa stabilizacije i pridruživanja uvodjenjem izvesnih elemenata
inspirisanih procesom predproširenja Unije:
٠ Partnerstvo za Evropsku Integraciju
Drugi godišnji izveštaj Komisije iz marta 2003[2],
priznaje napredak učinjen u svim zemljama ali isto tako naglašava
nedostatke, naročito u funkcionisanju i kapacitetima javnih institucija,
primeni vladavine zakona, i u kontinuiranim problemima organizovanog kriminala
i korupcije. Ovim stavkama se mora posvetiti pažnja kako bi se odobrio rad na unapredjenju političkih i ekonomskih reformi i
usvajanju, realizaciji i primeni acquis-a.
Imajući ovo na umu, treba razmotriti uvodjenje Partnerstva za evropsku
integraciju za zemlje Zapadnog Balkana. Inspirisana procesom koji prethodi
članstvu, ova partnerstva bi identifikovala prioritete za akciju
podržavajući napore ka približenju Evropskoj uniji. Cilj ovih Partnerstava
bio bi odredjivanje kratkoročnih i srednjoročnih reformi koje zemlje treba da sprovedu, da bi služile
kao provera na osnovu koje bi se merio napredak, kao i davanje smernica za
pomoć pod programom CARDS. One bi odražavale pojedinačnu fazu razvoja
svake države i bile bi skrojene prema njihovim posebnim potrebama.
Prioriteti Partnerstva bi se bazirali na političkim i strateškim
prioritetima Evropske komisije u svetlu procena iz godišnjeg izveštaja, sa
dužnim razmatranjem kriterijuma za pristup iz Kopenhagena i stavkama posebnim
za Zapadni Balkan, uključujuči Uslovnost iz 1997[3].
Kriterijumi bi bili sastavljeni prateći neformalne konsultacije sa
zemljama kojih se tiču. Zatim bi Komisija predstavila predlog za odluku
Saveta odobravajući pojedinačno Partnersvo.
Od zemalja regiona se očekuje da odgovore Partnerstvu za evropsku
integraciju pripremom i primenom Akcionog Plana, sa rasporedom i detaljima o
načinu rešavanja prioriteta Partnerstva. Napredak u implementaciji bio bi
praćen kroz strukture Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, gde one
postoje, ili kroz redovan dijalog. Komisija bi napredak pratila kroz redovne
godišnje izveštaje.
٠ Povećana podrška u izgradnji institucija
“Twinning” programi su se pokazali
kao efikasno orudje za izgradnju
institucija u zemljama kandidatima i mogu biti jednako efiksani u zemljama Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju. “Twinning” predvidja
postavljanje državnih službenika
iz zemalja članica EU u svojstvu savetnika na rad u institucije korisnika. Ovaj program je za izgradnju institucija u zemljama Procesa
stabilizacije i pridruživanja omogućen programom CARDS još od oktobra
2002. “Twinning” projekti započeti su u Albaniji i Hrvatskoj, a u pripremi
su za ostali deo regiona. Tako će
“twinning” biti inkorporiran u program CARDS kao sredstvo transfera
administrativnih veština u zemlje Procesa stabilizacije i pridruživanja.
Kancelarija za razmenu informacija o tehničkoj pomoći (TAIEX)
osnovana je kao deo strategije koja prethodi pridruživanja radi obezbedjenja
ciljane tehničke pomoći državama kandidatima u realizaciji acquis-a. Usluge Kancelarije su isto
tako skrojene prema potrebama zemalja Zapadnog Balkana. Konkretni modaliteti,
uključujući dostupnost ljudskih resursa za pomoć TAIEX-a se
trenutno razmatraju. Praćenje i ocenjivanje pravnog sistem zemalja će
biti dalje razvijeno kako bi se osigurala uskladjenost sa standardima EU. Rezultati ovih procena
biće uključeni u godišnji izveštaj i vodiće periodičnim
revizijama Partnerstva za evropsku integraciju.
Razmatrajući potrebu za poboljšanjem znanja i veština zaposlenih u
administrativnim službama regiona,
Evropska komisija će ohrabriti osnivanje regionalne škole ili Instituta za
više obrazovanje o reformi državne administracije.
U svim ovim naporima, posebnu pažnju treba posvetiti obezbedjenju
ekspertize koja potiče iz novih država članica, a koja bi bila
bazirana na njihovom uspešnom tranzicionom procesu i pripremi za
članstvo u EU. Deleći stručnost sa svojim susedima one mogu dati značajan doprinos
razvoju.
٠ Podrška vladavini prava – saradnja u
oblasti pravosudja i unutrašnjih poslova
Vladavina zakona predstavlja fundamentalnu vrednost Evropske unije. Ona je
suštinska za ekonomski razvoj, povratak izbeglica, zaštitu ljudskih i
manjinskih prava i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Napredak u
oblasti pravosudja i unutrašnjih poslova je od suštinske važnosti.
Komisija će započeti dijalog sa zemljama regiona u cilju
identifikovanja dostižnih, merljivih i realnih parametara za procenu napretka u
oblastima pravosudja i unutrašnjih poslova.
Ovo će takodje poslužiti za izdvajanje prioriteta na polju
pravosudja i unutrašnjih poslova u Partnerstvu za evropsku integraciju. Države
su izrazile poseban interes u oblastima
liberalizacije viznog režima EU i migracione politike uopšte. Evropska
komisija će biti spremna da vodi konkretne razgovore sa državama
obuhvaćenim Procesom stabilizacije
i pridruživanja povodom zahteva o načinu preuzimanja ovih stavki u
konkretnom smislu. Programe pomoći
bi trebalo ojačati u ovom prioritetnom polju.
٠ Učestvovanje u programima Zajednice
Učestvovanje u odredjenim programima Zajednice može se proširiti na
zemlje Procesa stabilizacije i pridruživanja. Medjunarodna saradnja prema
okviru Šestog RTD Programa je već otvorena za zemlje Zapadnog Balkana.
Gradeći na iskustvu TEMPUS programa,
bilo bi naročito korisno da se region uključi u programe
Zajednice, koji na primer obuhvataju oblasti
obrazovanja, profesionalnih obuka
i energetike, u odgovarajuće vreme i u zavisnosti od potreba i
kapaciteta svake zemlje. Učešće bi pomoglo državama da se upoznaju sa
politikom Zajednice i radnim metodama, i da doprinesu u njihovoj pripremi za
bliži odnos sa Unijom. Evropska komisija je spremna da ispita neophodna pravna
i finansijska pitanja kako bi dostigla ovaj cilj.
٠ Unapredjenje ekonomskog razvoja
Prelaz iz planske ekonomije u
funkcionalnu tržišnu privredu zahteva
reformske napore u mnogim oblastima,
uključujući privatizaciju i razvoj finansijskog sektora. Evropska
komisija će nastaviti da
obezbedjuje pomoć u ovoj oblasti.
Trgovina je kamen temeljac Procesa stabilizacije i pridruživanja. Po
uvodjenju trgovinskih mera Evropske unije u regionu, izvoz iz ovih zemalja u
Uniju se značajno povećao.
Mreža slobodnih trgovinskih sporazuma medju državama će nadalje
stimulisati trgovinu, investicije i prema tome ekonomski razvoj. Od izuzetne je
važnosti da zemlje u potpunosti iskoriste potencijal koji trgovinske mere, baš
kao i mreža slobodnih trgovinskih sporazuma, pružaju. Evropska komisija će
razviti svoju pomoć i druge moguće mehanizme da se
poboljša sposobnost zemalja da iskoriste ove liberalne trgovinske mere.
Stvaranje slobodne trgovinske zone u regionu u srednjoročnom periodu bilo bi poželjno jer bi državama
omogućilo da požnju dodatnu korist iz liberalizacije trgovine.
Ovom cilju bi takodje poslužilo proširenje sistema pan-evropske dijagonalne
kumulacije porekla na zemlje regiona – na koje bi se primenjivao na način
u potpunosti saglasan sa svom relevantnom politikom zajednice. To bi
predstavljalo korak napred ka unapredjenju unutaregionalne trgovine, što je
esencijalno za njihov ekonomski razvoj i što bi zahtevalo povećanu
kooperaciju i uzajamno poverenje, time podržavajući opšti cilj Procesa
stabilizacije i pridruživanja. Različiti nivoi pripremljenosti zemalja
zahtevaju pristup "korak po korak" tako da bi samo one države koje
ispunjavaju sve propisane kriterijume mogle da se pridruže sistemu,
uključujući posedovanje kapaciteta za upravljanje i kontrolu jednog
takvog sistema.
Mala i srednja preduzeća su ključni izvor zaposlenja, inovacije i
bogatstva i imaju ključnu ulogu u transformaciji centralno-planskih
privreda u konkurentne tržišne ekonomije. Shodno tome, važno je
poboljšati okruženje u kojoj mala i
srednja preduzeća posluju. Posvećenost zemalja Zapadnog Balkana
principima predočenim u Evropskoj Povelji o malim peduzećima
poslužilo bi ovom cilju. To bi im omogućilo da podele pozitivna iskustva
sa drugim evropskim zemljama.
U ekonomskoj sferi, Evropska komisija predlaže održavanje redovnog
ekonomskog dijaloga sa svakom zemljom.
Poseban sporazum koji reguliše
trgovinu energentima imao bi ogromne prednosti u privlačenju
investicija u ovaj strateški sektor. Komisija će nastojati da istupi sa
predlogom za proširenje Unutrašnjeg tržišta energentima na region kao celinu do
kraja 2003. i preporučiće državama da to bude učinjeno na pravno
obavezujućoj osnovi.
Naučni i tehnološki razvoj je suštinsko orudje ekonomske stabilizacije
i razvoja; modaliteti saradnje u ovoj oblasti izmedju Unije i Zapadnog Balkana
biće ispitani na Ministarskom sastanku u Solunu 27. juna.
٠ Odgovor novim potrebama – finansijska podrška
CARDS program će nastaviti da kao glavni finansijski instrument
podržava Proces stabilizacije i pridruživanja. Posle početnog fokusa na
fizičku rekonstrukciju i rehabilitaciju, naglasak se pomerio na izgradnju
institucija, jačanje administrativnih kapaciteta i pravosudje i unutrašnje
poslove. Dok će se pažnja nacionalnim i regionalnim potrebama posvetiti u
budućnosti, Evropska komisija je predložila povećanje budžeta programa
CARDS sa posebnom pažnjom na ove prioritete, uzimajući u obzir
pojedinačne potrebe i kapacitet svake zemlje.
U slučaju posebnih potreba, Zajednica je spremna da ispita, u
koordinaciji sa medjunarodnim finansijskim institucijama, mogućnost
odobravanja makrofinansijske pomoći na izuzetnoj osnovi. Ovo će biti
podložno izvesnim uslovima i zavisiće od dostupnosti finansijskih
sredstava.
٠ Jačanje regionalne saradnje
Regionalna saradnja predstavlja sastavni
deo priprema za integraciju u evropske strukture. Evropska komisija je
ohrabrena značajnim napretkom u ovoj oblasti, kao i rastućim brojem
regionalnih aktivnosti i sporazuma, uključujući stvaranje regionalnog
tržišta električnom energijom u jugoistočnoj Evropi dogovorenom prema
Sporazumu o razumevanju iz Atine, novembra 2002. sa namerom da se proširi na
sva pitanja energetike.
Zemlje Zapadnog Balkana treba postepeno
ohrabriti da preuzmu vlasništvo
u regionalnoj saradnji kroz
inicijative kao što je Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi, koje su same
sponzorisale. Pograničnu kooperaciju sa državama članicama EU treba
isto tako ohrabriti.
Pakt za stabilnost igra važnu ulogu u podržavanju ovog procesa u oblastima
kao što su povratak izbeglica, migracija, sloboda kretanja, borba protiv
organizovanog kriminala, trgovina i investicije, energija, transport i
infrastruktura.
٠ Napori za jačanje demokratije – parlamentarna saradnja
Jačanje parlamenata Zapadnog Balkana i unapredjenje njihove
integracije u mrežu regionalnih ili medjunarodnih parlamentarnih struktura
doprinosi odgovornoj vlasti u regionu.
Parlamentarni odbori za
Stabilizaciju i pridruživanje mogli bi biti uspostavljeni u svim
zemljama regiona. Parlamentarne odbore za evropske poslove treba ohrabriti da razviju medjusobne kontakte na regionalnom nivou unutar okvira
npr. Balkanske konferencije Parlamentarnih odbora za evropske poslove. Ovaj
proces bi mogao ići dalje ako bi na primer ova Konferencija uspostavila
odnose sa parlamentima zemalja članica i Evropskim parlamentom, na primer
prijavljivanjem za specijalni status u COSAC-u[4],
koji se sastaje tokom svakog Predsedništva EU. To bi omogućilo Evropskom
parlamentu, nacionalnim parlamentima zemalja članica, zemljama kandidatima
i zemljama Zapadnog Balkana da redovno razmenjuju gledišta o pitanjima vezanim
za EU.
٠ Poboljšanje političke saradnje
Zemlje Zapadnog Balkana treba pozvati da se pridružuju deklaracijama EU,
zajedničkim stavovima i drugim odlukama u okviru zajedničke spoljne i
bezbednosne politike (CFSP). To će ojačati proces ujednačavanja
prioriteta i približiti ih EU u političkoj sferi.
Politički dijalog je važan element Procesa stabilizacije i
pridruživanja. Kao što je istaknuto u drugom godišnjem izveštaju Komisije,
mnoga pitanja zajednička su zemljama regiona ili imaju prekograničnu
dimenziju. Politički dijalog izmedju Unije i svih zemalja regiona mogao bi
se dalje razviti. Samit u Solunu je za ovo bitna prilika. Takodje, dijalog bi
trebalo razviti na redovnoj osnovi i na
drugim nivoima.
3. ZAKLJUČCI I PREPORUKE
U svetlu gore navedenog, zaključci i preporuke Evropske komisije su sledeći:
·
Priprema
zemalja Zapadnog Balkana za buduću integraciju u evropske strukture glavni
je prioritet Evropske unije. Ove zemlje trebalo bi da imaju jasnu perspektivu
ulaska u Evropsku uniju pošto su zadovoljile sve neophodne kriterijume.
·
Proces
stabilizacije i pridruživanja postavio je temelje budućih reformi
neophodnih da bi se zemlje pripremile za bliži odnos sa Evropskom
unijom, sa ciljem članstva i trebalo bi ih ojačati merama predloženim
u ovom Predlogu. Proces će dalje biti ojačan kako bi države još više
približio Uniji u zajedničkom programu Evropske integracije.
·
Dok
će Evropska unija obezbediti svu moguću podršku, napredak u procesu
Evropske integracije će uglavnom zavisiti od posvećenosti i
sposobnosti svake zemlje kao države koja potpuno funkcioniše za političku
i ekonomsku reformu kao i pridržavanje osnovnih vrednosti i prinicipa Unije.
·
Zemlje
Zapadnog Balkana treba da razviju viši stepen konkretne medjusobne saradnje ,
naročito u oblastima povratka izbeglica, migracije, slobode kretanja,
borbe protiv organizovanog kriminala, trgovine, energije i transporta.
·
Zemlje
Zapadnog Balkana treba da razviju regionalne okvire za parlamentarnu
kooperaciju i razviju odnose sa Evropskim Parlamentom i Parlamentima zemalja
članica i zemalja kandidate .
·
Uvodjenje
Partnerstva za evropsku integraciju, inspirisano pred-pristupnom fazom
sadašnjeg proširenja, obezbediće svež podsticaj reformama. Evropska
komisija bi mogla biti pozvana da dalje razvije koncept Partnerstva za evropsku
integraciju sa uvidom u predstavljanje istih u sledećem izveštaju o
Procesu stabilizacije i pridruživanja.
·
Države
bi trebalo pozvati da se priključče deklaracijama, zajedničkim
stavovima i drugim odlukama iz okvira CFSP. Treba ojačati politički
dijalog na različitim nivoima.
·
Ekonomski
dijalog sada treba proširiti na sve zemlje regiona.
·
Podršku
izgradnji institucija pod programom CARDS treba ojačati daljim
proširivanjem «twinning» programa, proširenjem usluga nalik TAIEX i bliskim
praćenjem zakonskih i
administrativnih kapaciteta. Posebnu pažnju treba posvetiti mobilisanju
ekspertize iz novih zemalja članica koje su imale nedavna uspešna iskustva
u tranziciji i priprema za proširenje.
·
U
oblasti pravosudja i unutrašnjih poslova, Evropska komisija će
započeti dijalog sa zemljama u regionu sa ciljem uspostavljanja glavnih
prioriteta i parametara, uključujući oblast organizovanog kriminala i
korupcije. U ovoj oblasti programe treba dalje ojačati. Komisija ohrabruje
zemlje u regionu da ustanove nacionalne akcione planove za borbu protiv
organizovanog kriminala.
·
Kao
sredstvo rastućih izvoznih mogućnosti regiona i unapredjenja
investicija i ekonomskog rasta, treba proširiti sistem pan-evropske dijagonalne
kumulacije porekla na zemlje Zapadnog Balkana onda kada pojedinačne zemlje
ispune neophodne uslove, primenjene na način potpuno dosledan relevantnoj
politici zajednice.
·
Mala
i srednja preduzeća su naročito važna za ekonomski razvoj i uspešnu
tranziciju u potpuno funkcionalnu tržišnu ekonomiju. Zemlje Zapadnog
Balkana se mogu obavezati principima u
Evropskoj Povelji o malim preduzećima.
·
Učešće
u relevantnim programima Zajednice treba dalje proširiti na Zapadni Balkan.
Evropska komisija bi mogla biti pozvana da načini neophodne predloge.
Komisija predlaže da usmerenje u ovom Predlogu vodi Evropsku uniju u radu sa zemljama
Zapadnog Balkana kako bi ih približio zajedničkom cilju članstva u
EU.
Lista skraćenica
Acquis Acquis communautaire – Skup
pravnih normi i opšte prihvaćenih principa koji regulišu odnose u
Zajednici.
CARDS Community Assistance for Reconstruction, Development and
Stabilisation – Pomoć Zajednice za rekonstrukciju, razvoj i stabilizaciju
CFSP Common Foreign and Security Policy – Zajednička
spoljna i bezbednosna politika
COSAC Conférence des Organes Spécialisés en Affaires Européennes
– Konferencija specijalizovanih organa za evropske poslove
EU European Union – Evropska unija
JHA Justice and Home Affairs – Pravosudje i Unutrašnji
Poslovi
RTD Research and Technology Development – Istraživanje i
razvoj tehnologije
SAA Stabilisation and Association Agreement – Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju
SAP Stabilisation and Association process – Proces
stabilizacije i pridruživanja
TAIEX Technical Assistance and Information Exchange Office –
Kancelarija za razmenu informacija o tehničkoj pomoći